Iz novine ,,DOMAĆA APOTEKA" br. 32

Razotkrivanje farmaceutskih mitova

Uprkos sve većoj dostupnosti informacija, farmaceutska praksa se i dalje svakodnevno suočava sa brojnim pogrešnim uverenjima u vezi sa lekovima, suplementima i medicinskim preparatima. Ovi mitovi nisu bezazleni, već oni direktno utiču na bezbednost terapije, pridržavanje propisanog režima lečenja i ukupne terapijske ishode. Posebno zabrinjava činjenica da se većina ovih zabluda prenosi „iz iskustva“, bez ikakvog naučnog ili stručnog utemeljenja.
Jedan od najrasprostranjenijih mitova jeste uverenje da su preparati biljnog porekla po definiciji bezbedni. Prirodno poreklo se često pogrešno poistovećuje sa odsustvom neželjenih dejstava, iako farmakologija jasno pokazuje da mnoge snažne, pa čak i toksične supstance potiču upravo iz biljaka. Fitopreparati mogu imati klinički značajne interakcije sa lekovima, kao i hepatotoksične, kardiotoksične ili neurotoksične efekte, posebno usled neujednačenog sastava i nedostatka standardizacije.
Slična zabluda postoji i u vezi sa suplementima. Činjenica da ovi proizvodi nisu registrovani kao lekovi često dovodi do zaključka da se mogu koristiti bez ograničenja i nadzora. Međutim, prekomerni unos vitamina i minerala može dovesti do ozbiljnih neželjenih posledica, uključujući hipervitaminoze, poremećaje elektrolitne ravnoteže i oštećenje jetre i bubrega. Odsustvo strogih kliničkih ispitivanja ne znači veću bezbednost, već manju kontrolu.
Jedan od najopasnijih mitova u praksi odnosi se na upotrebu antibiotika. Uverenje da antibiotik „leči svaku infekciju“ i dalje je široko rasprostranjeno. Primena antibiotika kod virusnih infekcija nema terapijsku korist, ali ima dalekosežne negativne posledice, uključujući razvoj antimikrobne rezistencije, narušavanje fiziološke mikrobiote i povećan rizik od neželjenih reakcija. Ovo predstavlja jedan od najvećih izazova savremene medicine.
Često je prisutan i stav da individualna „jačina organizma“ štiti od neželjenih dejstava lekova. U stvarnosti, gastrointestinalna oštećenja izazvana nesteroidnim antiinflamatornim lekovima, kortikosteroidima ili pojedinim antibioticima mogu nastati i bez izraženih simptoma, sve do pojave ozbiljnih komplikacija. Odsustvo tegoba ne znači odsustvo štete.
Pogrešno je i uverenje da veće doze lekova donose jači terapijski efekat. Svaki lek ima definisan terapijski opseg, a njegovo prekoračenje najčešće dovodi do povećanja rizika od toksičnosti bez dodatne koristi. Ovo je posebno važno kod lekova sa uskim terapijskim indeksom, gde i male promene doze mogu imati značajne kliničke posledice.
U praksi se često susreće i samovoljno prilagođavanje terapije. Učestalost i način primene leka zasnivaju se na farmakokinetičkim i farmakodinamičkim principima. Preskakanje doza, nepravilno uzimanje ili „sabijanje“ terapije može dovesti do terapijskog neuspeha ili pojačanih neželjenih dejstava.
Posebno se potcenjuje sistemski efekat topikalnih preparata. Koža nije apsolutna barijera, naročito kod oštećene kože, dece i starijih osoba. Nepravilna ili dugotrajna primena topikalnih kortikosteroida i hormonskih preparata može dovesti do sistemske apsorpcije i klinički značajnih posledica.
Zabluda da su generički lekovi manjeg kvaliteta u odnosu na originalne preparate i dalje je prisutna, uprkos strogim regulatornim zahtevima koji podrazumevaju dokazivanje bioekvivalencije. Razlike u nazivu ili izgledu pakovanja ne znače razlike u efikasnosti i bezbednosti.
Jedan od najopasnijih mitova odnosi se na hroničnu terapiju, naročito kod antihipertenzivnih lekova, koji se često uzimaju „po potrebi“. Ovakva praksa dovodi do loše kontrole bolesti i značajno povećava rizik od kardiovaskularnih komplikacija.
Na kraju, često se zanemaruje uloga farmaceuta, koji se pogrešno svodi na osobu zaduženu za izdavanje lekova. U stvarnosti, farmaceut predstavlja ključnu kariku u kontroli terapije, prepoznavanju interakcija, edukaciji pacijenata i prevenciji grešaka u lečenju.
Razbijanje farmaceutskih mitova nije samo pitanje edukacije, već i profesionalne odgovornosti. Jasna, stručna i kontinuirana komunikacija sa pacijentima ostaje jedan od osnovnih zadataka savremene farmaceutske prakse.

Autor: Mladen Salom
Apoteka SanaPharm Plus
Njegoševa 76, Beograd
011/3441309